Interpretacija baštine postaje sve popularniji način prezentacije materijalne i nematerijalne baštine. Kako u doba masovnog turizma pružiti turistima nešto bolje, autentično, nešto što ima dušu? Upravo je interpretacija baštine odgovor na to pitanje. Trebaju nam priče s karakterom. I to mislim doslovno i u prenesenom značenju. Utjeloviti lik koji ima upečatljiv karakter, bio on povijesna, stvarna ili izmišljena ličnost. Sunce, pijesak i more modernom turistu više nisu dovoljni.
Povezivanje kulturne, prirodne i povijesne baštine dodatna je vrijednost u turističkoj ponudi svakog kraja. Tumačenje priča, vođene ture i interaktivne radionice koje počivaju na storytellingu omogućuju posjetiteljima dublje razumijevanje i doživljaj baštine. Interpretatorima je cilj ponuditi održivi turizam kroz pripovijedanje o baštini na privlačan način. Istražujući dovoljno duboko predočuju točne i provjerene informacije. Interpretatori baštine mogu biti onaj jezičak na vagi zbog kojeg će se turisti odlučiti za posjet nekom lokalitetu, ali se i vraćati, jer kultura, povijest i priroda neiscrpna su vrela inspiracije za nove priče. Itekako mogu pripomoći u rebrendiranju grada, mjesta, sela ili države.
Kako bismo unaprijedili interpretaciju baštine, zajednica interpretatora okupila se na dvodnevnom Nacionalnom forumu interpretatora baštine 8.-9. studenog 2025. u organizaciji Interpret Europe Hrvatska u prekrasnom dvorcu Trakošćan, izmjenjujući iskustva i prikazujući uspješne primjere naših institucija, privatnika i gostiju iz Srbije, Slovenije i Makedonije.
Što je interpretacija baštine i tko su interpretatori baštine te koje su prednosti takvog vida turizma, saznajte u nastavku.
Što je interpretacija baštine?
Interpretacija baštine zanimljivim i edukativnim storytellingom predočuje posjetiteljima nekog lokaliteta njegovu kulturnu, prirodnu ili povijesnu baštinu. Iako je cilj prezentacija činjenica, fokus je na stvaranju emocionalne i intelektualne veze između posjetitelja i baštine kraja. Interpretacija baštine ne zamara mozak turista nabrajanjem godina i imenima i prezimenima raznih dinastija. Da bi lakše mogli zapamtiti godinu, priču se stavlja u kontekst nekog doba, tj. govori se što se paralelno događalo u svijetu ili državi pojedinog kraja o kojem se pripovijeda. Godine, ako su važne i neophodne da se spomenu, obznanjuju se kroz neke zanimljive rečenice ili fraze, kako bi ostale što duže u sjećanju, kao u sljedećem primjeru.
“Ovdje na ovom polju, nekoć bojnom polju, prije nekoliko stoljeća dogodilo se nešto što će zauvijek promijeniti lice hrvatske povijesti. Jutra su tada bila hladnija nego danas, a zrak nad zagorskim bregima gust od magle i neizgovorenog straha. Kmetovi su se budili prije sunca, ali te zime, ljeta gospodnjeg 1573. – nitko od kmetova nije spavao. Šaputali su po selima o nečemu većem od njih samih, o nepravdi i tiraniji koja ih je godinama gušila. Na čelu tog tihog šapata stajao je čovjek kojega bismo danas nazvali karizmatičnim vođom. Sin siromašnog kmetskog roda imao je nešto što nijedan feudalac nije – viziju slobode, ideju da čovjek vrijedi više od poreza koji plaća i žetve koju predaje. I dok su gospodari bili uvjereni da će se narod pokoriti kao i prije, u selima je prvo počela tinjati, a zatim se razbuktavati vatra prkosa iz koje se te povijesne 1573. rodila Seljačka buna. Zamislite da stojite na istom tom polju gdje su kmetovi prije 450 godina stajali pred oklopnicima. A upravo tu stojimo danas… Zamislite da vam vjetar prijeteći huči dok vam se prsti i uši smrzavaju od studeni, a negdje u pozadini čujete topot prijetećih kopita. Povijest više nije u knjizi, u legendi, u predaji. Ona vam sada diše za vratom. A vi postajete svjedoci priče o hrabrosti, tragediji i vječnoj želji za slobodom.”
Dvaput je spomenuta godina, ali ona je tu manje bitna od konteksta priče i načina na koji smo posjetitelje uveli u priču. Jesam li ovim primjerom dovoljno jasno naglasila važnost storytellinga?
Tko su interpretatori baštine i zašto nisu klasični turistički vodiči?
Standardni turistički vodič priču o Seljačkoj buni ogolio bi do srži. On bi iznio povijesne činjenice. Saznali bismo tko su bili sudionici, što se je točno i gdje zbilo, kako se pripremala, kako je završila i zašto se uopće dogodila Seljačka buna. No priča o kontekstu vremena, o osjećajima ljudi, o izazivanju emocija kod posjetitelja tu izostaje. Mali pomaci u interpretaciji stvaraju razliku. Upravo zato, interpretatori baštine ostavljaju upečatljiv dojam i ljudi se još dugo sjećaju njihove interpretacije. Predstavljaju most između posjetitelja i baštine.
Većina interpretatora ima certifikat turističkog vodiča. Bez njega ne bi mogli raditi turističke ture, tj. obilaziti lokalitete. Oni su turistički vodiči novoga doba, level-up, jer pružaju dodatnu vrijednost posjetiteljima. Pripovijedaju priče koje se pamte. Interpretatori baštine objašnjavaju povijesni, kulturni i prirodni kontekst potičući zanimanje i poštovanje prema baštini. Motiviraju posjetitelje na očuvanje i odgovorno ponašanje prema (ne)materijalnoj baštini.
O čemu najčešće progovara interpretacija baštine?
U fokusu interesa interpretacije baštine leže:
- kulturna baština: muzeji, spomenici, tradicija, lokalni običaji
- prirodna baština: parkovi, zaštićeni prirodni rezervati, geološki lokaliteti
- povijesna baština: važni povijesni događaji, osobe i anegdote
- industrijska i tehnička baština: stare tvornice, rudnici, infrastruktura…
Koje vještine su ključne za dobrog interpretatora baštine?
Dobar interpretator baštine kombinira stručna znanja, komunikacijske vještine i nešto malo glume, imajući na umu da nije glumac i da ne smije priču pretvoriti u karikaturu. Preglumljavanje nije dobrodošlo.
Ključne vještine uključuju:
-
storytelling – sposobnost pričanja zanimljivih i edukativnih priča
-
pedagoške metode – prilagodba sadržaja različitim uzrastima i interesima
-
komunikacijske vještine – jasna, pristupačna i motivirajuća komunikacija
-
emocionalnu inteligenciju – razumijevanje reakcija publike i prilagođavanje pristupa, evociranje nostalgije i sposobnost izmamljivanja emocija
-
improvizacija – sposobnost brzog snalaženja u iznenadnim i neočekivanim situacijama (pitanje, upadica, podbadanje posjetitelja koje remete tijek priče)
- duhovitost – humor spaja edukaciju i zabavu olakšavajući razumijevanje i pamćenje činjenica.
Poznavanje povijesti, arheologije, ekologije i lokalne kulture ključno je za interpretatora baštine jer se time jamči točnost informacija. Omogućuje stvaranje konteksta u odnosu na današnje vrijeme, koji posjetitelju pomaže razumjeti baštinu. Emocionalna inteligencija pomaže interpretatoru da prepozna interes i pažnju posjetitelja te prilagodi tempo i način prezentacije. Humor u storytellingu jedan je od najučinkovitijih alata interpretatora baštine koji transformira interpretaciju u nezaboravno iskustvo.
Interpretatori baštine za različite dobne skupine pripovijedaju istu priču koristeći različite metode, a katkad i drugi način pripovijedanja.
Odraslima će predočiti detaljnije informacije i povijesni kontekst. Stručnjacima (povjesničarima umjetnosti, kulturnjacima, povjesničarima, biolozima, zoolozima, arhitektima…) priču produbljuju kroz analizu i činjenice iz stručne literature i nova saznanja o pojedinoj temi.
Interpretacija baštine: metode
Više je metoda interpretacije baštine:
- vođene ture – vođenje grupe posjetitelja po nekoj lokaciji koje potiče interakciju s posjetiteljima
- storytelling – pričanje priča, s fokusom na upečatljivim pričama i anegdotama, povezanima s lokalitetima i artefaktima
- multimedijalni sadržaji – audiovodiči, video, VR i AR tehnologije, aplikacije, pub-kvizovi, digitalne karte, povezivanje priče s vizualnim i zvučnim efektima, omogućava individualno istraživanje sadržaja
- radionice – angažiranje posjetitelja kroz iskustveno učenje
- storytelling eventi – organizacija nekog događaja u zatvorenom ili otvorenom prostoru s popratnim aktivnostima; nema klasične šetnje kao kod turističke ture
- živa interpretacija – kostimirana interpretacija baštine, utjelovljenje nekog stvarnog povijesnog lika ili izmišljenog koji donosi priču u kontekstu vremena.
Ovog sam proljeća bila polaznica dvodnevnog modula “Živa interpretacija” kod edukatorice, interpretatorice baštine i turističke vodičice Ive Sille. Naučila sam kako kroz anegdote, pričice i sličice iz života poznatih osoba prenijeti duh vremena i karakter lika koji utjelovljujem, preobučena u njegov kostim. Odabrala sam groficu Julijanu Drašković rođ. Erdody (vidi fotografiju), jednu od posljednjih vladarica dvorca, slikaricu i fotografkinju. Za Nacionalni forum koji se održao ovaj mjesec, zamoljena sam da ponovim svoj zadatak s radionice. Oživjela sam opet na jedan dan svoju omiljenu članicu slavne dinastije Drašković, uživajući u njezinim cipelama i poznatoj haljini šetajući se slobodno njezinim likovnim salonom, gdje običnim smrtnicima nije dozvoljeno kročiti. I to je jedna od prednosti rada interpretatora baštine. 😉
Koje su prednosti interpretacije baštine kroz storytelling?
Participativna interpretacija uključuje posjetitelje u aktivno učenje i ima nekoliko prednosti:
- povećava angažman posjetitelja
- povećava zanimanje za kulturnu baštinu
- olakšava pamćenje informacija kroz praktično iskustvo
- promiče svijest o važnosti očuvanja baštine za buduće generacije
- potiče osjećaj odgovornosti za očuvanje baštine
- ostaje u pamćenju kao nezaboravno iskustvo koje se dalje prepričava
- omogućuje posjetiteljima da bolje razumiju povijesni, kulturni i prirodni kontekst
- potiče emocionalnu povezanost prema lokalnoj i nacionalnoj baštini.
Educiranjem posjetitelja o očuvanju okoliša i kulturne baštine, arhitekture, narodnih običaja i predaja interpretatori baštine prenašaju na njih ljubav i odgovornost prema nasljeđu, smanjujući negativan utjecaj masovnog turizma. Čine za lokalne zajednice mnogo jer potiču angažiranost i mještana i posjetitelja.
Interpretacija baštine plijeni pažnju
Kostim u živoj interpretaciji i ozračje pričaju mnogo. Neke stvari ne treba riječima iskazati. Isto vrijedi i za držanje i ponašanje interpretatora koji utjelovljuje lik. Ne gledajte u leđa prošlosti. Povijest je učiteljica života i od nje možemo jako mnogo naučiti o sadašnjosti, ali i pomoći nam da se neke loše stvari ne ponavljaju u budućnosti. Samo joj treba pristupiti s osmijehom i na pravi način – s dobrom pričom.
Ako želite posjetiteljima svog mjesta ili vlastitim mještanima pokazati grad, selo ili županiju u drugačijem svjetlu, stojim vam na usluzi za zanimljiv storytelling event kojim ćemo zaploviti u bogatu prošlost kraja. Nakon izučavanja povijesti i karakteristika vašeg kraja, mozaik pričica se polagano spaja i nastaje prezentacija i interpretacija živih slika. Bit će to sjajna prilika da mjesto pokažete u novom svjetlu.