Što je podcast?
Podcast podrazumijeva audio i/ili videoaudio datoteke koje se distribuiraju putem interneta, organizirane u epizode koje se objavljuju određenim ritmom i najčešće distribuiraju putem RSS feeda, kako bi se automatski preuzele na uređaj korisnika odmah po objavljivanju. Nudi korisnicima digitalni medijski sadržaj za slušanje i gledanje epizoda kad god im to odgovara.
Iako je to prvenstveno sadržaj u audioformi, posljednjih se godina razvija i u videoformatu.
Sama riječ podcast zgodna je kombinacija dviju riječi. Prvi put upotrjebljena je 2004. kad je nova tehnologija omogućila preuzimanje audiodatoteka na prijenosne uređaje:
- iPod = Appleov prijenosni media player
- broadcast = emitiranje.
Za riječ podcast odgovoran je novinar, konzultant i programer sustava, Ben Hammersley, koji je za The Guardian opisujući fenomen preuzimanja audiosadržaja putem interneta i slušanja na prijenosnim uređajima skovao novu riječ. Naziv jasno implicira da je u početku bila riječ o Appleovom uređaju iPod.
No tehnologija je evoluirala brzinom munje pa se podcast danas sluša na raznim gadgetima: pametnom telefonu, tabletu, stolnom računalu, pametnim zvučnicima. I što je najbolje, može se dijeliti putem linka, što mu omogućava veliki doseg i viralnost.
Je li podcast samo u audioverziji?
Zagriženi branitelji podcasta u audioformatu reći će vam da videoemisija na YouTubeu nije podcast. No ne treba biti uskogrudan! Kao što se razvija svaki digitalni medij, tako se razvija i podcast. Radio je godinama bio samo radio, isključivo audiomedij. Danas radiopostaje objavljuju sadržaj i u vizualnom obliku zahvaljujući live streamingu na internetu.
U Hrvatskoj je već uvriježeno mišljenje da je podcast videosnimka razgovora dviju ili više osoba na YouTubeu. Teško da će oni koji žele ispravljati krive Drine to moći napraviti u ovom slučaju. Što zaživi u narodu, teško se ispravlja.
Kad sam već spomenula Hrvate i njihov doživljaj podcasta, dijelim s vama link na Netokracijin Veliki vodič hrvatskih podcasta. Udobno se smjestite ma gdje bili, odaberite podcast prema afinitetu, no prije no što počnete slušati/gledati, pročitajte blog do kraja. 😉 Ima još korisnih i zanimljivih stvari za pročitati.
Gdje se može slušati podcast?
Želite li poslušati neki zanimljiv podcast, “uputite se” na jednu od platformi:
- Apple Podcasts instaliran je na svim Apple uređajima, a na njemu možete pretraživati, pretplatiti se i preuzeti epizode za offline slušanje.
- Spotify je prvenstveno bio streaming platforma za glazbu, ali kako se i on razvija, tako danas u svojoj ponudi ima i podcast.
- Stitcher nudi široku paletu podcasta, a ima i ekskluzivne sadržaje. Omogućava preuzimanje epizoda za offline slušanje i kreiranje playlista.
- Pocket Casts optimalan je za ozbiljne slušatelje i obožavatelje podcasta koji traže detaljne opcije za prilagođavanje.
- YouTube Music naslijedio je Google Podcasts. Osim glazbe ovdje možete pronaći dobar podcast i uživati u njemu.
Preuzmite jednu od tih aplikacija na mobilni uređaj ili koristite web-verziju aplikacije. Ako se pretplatite na određeni kanal, automatski će vam se preuzeti nova epizoda podcasta čim bude objavljena.
Dobra vijest jest što većina aplikacija omogućava preuzimanje epizoda za offline slušanj,e pa ih možete slušati i kad ste izvan dometa interneta.
Što nam dobroga donosi podcast u marketinškom smislu?
- Podcast je vremenski fleksibilan, što znači da slušatelji mogu birati što će i kad slušati, prilagođavajući tako emitiranje sadržaja svojim dnevnim obvezama.
- Nišni podcasti postižu najbolji doseg i najveću popularnost među ciljanom populacijom jer se bave temama koje zanimaju pripadnike ciljane grupacije.
- Podcast se može baviti bilo kojom temom. Što je specijaliziraniji za neku temu, to će biti više zapažen i cijenjen.
- Danas svatko može otvoriti, pokrenuti, uređivati i samostalno voditi podcast, besplatno ili uz pomoć profesionalaca (snimatelja, ton-majstora).
- Korisnici se više vežu za ovu vrstu sadržaja zato što nude intimniji način slušanja/gledanja u usporedbi s tradicionalnim medijima. Slušaju/gledaju ga u vrijeme kad im to odgovara, najčešće u samoći da se mogu koncentrirati.
- Razgovor podcastera i gosta neformalan je, za razliku od intervjua na televiziji ili radiju. Ljudi su opušteniji pa tu atmosferu prenose i na slušatelje/gledatelje.
- Podcast traje duže od reklama i može donijeti mnogo više informacija o benefitima nekog predmeta i usluge ili promovirati neki događaj bez velikih dodatnih troškova.
Može li podcast biti utjecajan?
Itekako! Dat ću vam jedan primjer podcasta koji je čovjeku spasio život na koji je bio osuđen. Riječ osuđen iskoristila sam u doslovnom kontekstu. Slijedi nevjerojatna i zanimljiva priča. Podcast je “kriv” što se ispravila nepravedna presuda. Nakon što je 20 godina nevin proveo u zatvoru za ubojstvo bivše djevojke, Adnan Syed pušten je iz zatvora zahvaljujući jednom podcastu.
Riječ je o Serialu, koji je ponovo pokrenuo priču o tom slučaju, preispitujući opravdanost pravomoćne presude na temelju prikupljenih dokaza. Tijekom prve sezone 2014. podcast se temeljito pozabavio ovim slučajem, postavši prvi globalno poznati podcast koji su pozorno slušali milijuni ljudi diljem svijeta. Zahvaljujući Serialu,podcast se počeo prihvaćati kao relevantan i utjecajan medij.
Inspiriran pričom podcasta HBO je snimio dokumentarnu seriju, i to prvu u nizu dokumentarnih i igranih serija snimljenih upravo prema podcastima. Dakle, nema više govora o tome da podcast nema utjecaj i da nije primijećen i rado praćen medij.
Prisjetimo se nekih serija koje su inspirirane podcastima: Homecoming, The Dropout, Dirty John, The Shrink Next Door… Ni novi Sex and city ne može bez podcasta. Ugledna kolumnistica Carrie Bradshaw modernizirala se i postala voditeljica podcasta.
I poznati rado gostuju u podcastu, ali imaju i vlastiti podcast
Da nije tako primamljiv i utjecajan, ne bi poznate i slavne osobe trošile vrijeme na gostovanja po raznim podcastima. Ne bi ni Hillary Clinton ni Michelle Obama imale vlastiti podcast. Za glumce, TV voditelje, slavne kuhare pa čak i za pjevače, to je već i nekako uobičajeno, ali kad je “princ” koji to više nije, Harry odlučio biti podcaster, bit će da je nešto u tom podcastu.
Koji podcasti žare i pale od samog početka?
Podcast koji njeguje neformalni stil komunikacije i dugu formu intervjua s gostima iz različitih područja djelovanja (znanstvenici, komičari, političari, umjetnici) jest The Joe Rogan Experience. Glavna faca je Joe Rogan, američki komičar, voditelj i komentator koji je okupio veliku i lojalnu zajednicu slušatelja.
Već sam spomenula Serial. Ovaj je podcast, zahvaljujući detaljnim istraživanjima stvarnih kriminalističkih slučajeva, postao planetarno popularan zato što svake sezone detaljno obrađuje samo jedan slučaj prikupljajući dokaze. Kad sam se već uhvatila krimi-teme, odmah da spomenem i kultni podcast My Favorite Murder, koji u svoj storytelling ubacuje ono što najviše zadržava pažnju, ali i opušta napetu atmosferu ‒humor.
Nastavite niz svojim omiljenim podcastom.
Zašto sam pokrenula vlastiti podcast?
Od podcasta očekujem informativnost, edukaciju, duhovitost i zabavu. Jako puno toga u podcastima svodi se na trla baba lan da joj prođe dan, na gluposti o kojim se razglaba bespotrebno. Nabasala sam na Gram kulture, format podcasta koji mi odgovara, tridesetminutni ugodni razgovor novinarke Merlite Arslani s gostima iz područja kulture.
I to bi, što se mene tiče, bilo to što redovito pratim. Na ostale s vremena na vrijeme bacim uho ili oko.
Razmišljajući tako, ja blagoglagoljiva, dosjetila sam se kako bih jednog lijepog dana mogla napraviti vlastiti podcast. Zamišljala sam da razgovaram s kreativcima o njihovu poslu, hobiju, strast i osjećaju dok stvaraju.
I tako se rodio podcast o kreativnosti u svim područjima života, s naglaskom na pisanje, književnost, umjetnost, kulturu, ali i marketing (pa ipak mi je to profesija!).
Moje gošće
Prošle godine pozvala sam u goste prvu gošću, Sanju Repanić Blažičko, autoricu slogana prošlogodišnje manifestacije Mjeseca hrvatske knjige. Snimala sam sama mobitelom bez onih bubica i profi-mikrofončića. Zvuk nije najbolji, a i sjene su plesale svoj ples po zidu.
No ja sam tada odlučila da trebam odnekuda krenuti i da će mi, kao što mi je i uvijek bio, sadržaj biti važniji od forme. Kod mene se prvi mačić nije bacio u vodu, već u more interneta! 😉
Do sada su mi gošće bile Sanja Repanić Blažičko, Azra Hayer i Lidija Šinko Kumić.
Kako su nastali naziv KreaDiva i CoolTuRaj?
Kod slaganja naziva YouTube kanala i podcasta, dala sam copywriterici u sebi maksimalnu slobodu. Kreativna igra riječi kreativnost, diva i svog nadimka Di, zaživjela je kao KreaDiva. Ne mogu ja da se ne igram riječima.
Nekadašnja popularna Kultura, današnja VII. gimnazija, škola je koju sam pohađala. Nazivom sam nekako htjela odati počast školi u kojoj sam stekla svoje široko opće znanje o kulturi i društvu. Sa sugovornicima razgovaram o kulturi, ali i promičem kulturu kulturnog komuniciranja. 😉 Tako da je riječ kultura svakako morala biti dio naziva kako bi ljudi jasno mogli shvatiti o čemu se priča.
Htjela sam da podcast bude cool, da svaki put pruži nešto neočekivano. A raj na kraju riječ znači da je podcast kulturni raj na internetu prepunom lošeg i štetnog sadržaja koji kvari i zatupljuje ljude.
U pripremi je novi podcast, a do tada svratite na moj YouTube kanal, pogledajte i poslušajte podcast KreaDiva.
