Što je clickbait?
Clickbait je pejorativni izraz za senzacionalistički naslov sročen tako da nas navede da kliknemo na link kako bismo otvorili sadržaj. Sam termin jasno kazuje što ovakav naslov radi. To je složenica dviju engleskih riječi:
- click = kliknuti/pritisnuti
- bait = mamac, namamiti.
Kako ovakvi članci predvođeni senzacionalističkim naslovom-mamcem ne opravdavaju ono što se govori u naslovu, ovaj fenomen nazivamo click baitingom.
Clickbait nije izmišljotina digitalnog doba. Senzacionalistički naslovi postoje odavno, a kolijevka im je u žutilu. Dobro novinarstvo ne dovodi čitatelja u zabludu, već ga naslovom zainteresira i ukratko daje do znanja što se zaista nalazi u tekstu.
Clickbait ‒ korijeni u žutom tisku
Otac senzacionalističkih naslova i članaka je upravo tzv. žuti tisak. Clickbait u digitalnom svijetu također nije iznimka. Nažalost, internet je preplavljen žutilom, no razlika između clickbaita u tisku i onih na digitalnim medijima je u mogućnosti mjerenja njihove učinkovitosti. Učinak clickbaita stvorenog u digitalnom svijetu može se precizno mjeriti jer vodi na link. Naime, broj klikova pokazuje koliko je učinkovit. Glavna karakteristika clickbaita je senzacionalizam. Žuti tisak, a to znači i clickbait te senzacionalistički članci na internetu, počivaju na:
- skandalima
- preuveličavanju
- namjernom iskrivljavanju istine
- zataškavanju pravih informacija.
Cilj je samo jedan profit ‒ zarada. Makjavelistički pristup princip je rada takvoga tiska i internetskih portala.
Finski Nacionalni audiovizualni institut zajedno s partnerskim organizacijama napravio je edukacijske materijale s informacijama i vježbama povezanima s clickbait člancima na internetu, u kojima je objašnjeno i kako medijske kuće putem interneta dolaze do prihoda te kroz kakva previranja prolaze uslijed digitalizacije i pojave društvenih mreža.
Materijali su napravljeni s ciljem jačanja kritične medijske pismenosti kroz analizu novinskih članaka i stvaranje vlastitih sadržaja. Namijenjeni su medijskom obrazovanju adolescenata od 13 godina nadalje.
Što je cilj tvorcima clickbaitova?
Namjera je privući što više posjetitelja na portal jer to utječe na bolje rangiranje samog portala na tražilicama, a time se onda nudi i opravdava viša cijena oglasnog prostora. Krajnji cilj je privlačenje što većeg broja oglašivača na portal.
Clickbait igra na znatiželju
Žuti članci vrlo lukavo iskušavaju i iskorištavaju znatiželju čitatelja koristeći se ribičkim alatom – udicom i mamcem. Mamac je zapravo sam naslov.
Čitatelju se plasira taman toliko neobično atraktivnih informacija koliko je potrebno da potaknu jaku znatiželju i želju da kliknemo na link.
Ako ćete tražiti čvrstu definiciju ovoga termina, nećete je naći jer ne postoji službena usuglašena definicija. Ipak, podijelit ću s vama onu Merriam-Webster koja o clicbaitu govori kao o nečemu „osmišljenom tako da bi čitatelji htjeli kliknuti na link, posebno kada link vodi do sadržaja sumnjive vrijednosti ili interesa”.
Gdje i kada se koristi clickbait?
Tko poseže za ovakvim metodama privlačenja pozornosti čitatelja?
Prije svega portali, ali i mnogobrojni oglasi sumnjivog karaktera.
Portali ili neke druge internetske stranice, koje profitiraju na broju klikova na sadržaj koji plasiraju čitateljima, redovito se služe ovim lukavim, ali definitivno neetičkim trikovima. Na portalima su vijesti iza zavjese poveznice. Odluka o čitanju donosi se isključivo na temelju naslova i zato je on tu bitniji nego ikada u novinarstvu. Clickbait doista može povećati interes prema novinskim člancima općenito, a na kraju krajeva, čitateljima mogu biti i vrlo zabavni.
Za mnoge news portale oglašavanje je jedini izvor prihoda pa je broj klikova od presudne važnosti. Praćenje broja klikova govori nam koliko je ljudi posjetilo internetsku stranicu i vidjelo određeni članak.
Da bi se došlo do što više klikova, piše se više kraćih tekstova o jednoj temi. To je bolja opcija od jednog dužeg teksta.
Treba napomenuti da zlonamjerni hakeri koriste clickbait za phishing napade radi namjernog širenja digitalnog virusa ili krađe korisničkih informacija.
I društvene mreže znaju obilovati ovakvim senzacionalističkim naslovima.
Zašto ljudi ne vole clickbait ‒ senzacionalističke naslove?
Previše su privlačni i obećavaju, a ne ispunjavaju očekivanja, pa je razočaranje izuzetno veliko na kraju pročitanog članka. Ljudi se osjećaju prevareno.
Grupe kao što su Hejt za klikbejt osvješćuju korisnika o ovoj nemoralnoj pojavi i raskrinkavaju medije koji se njima služe. U nas je portal Indeks jedan od portala koji je zapravo izgradio poslovanje na clickbaitu.
Reperkusije
Da, svi smo kao ljudska bića znatiželjni i clickbait igra upravo na našu psihu. Ovdje bi psihologija i neuromarketing imali štošta za reći. Na prvu se kačimo na tu bačenu udicu. Mislim da nema nijednog čitatelja ovog bloga koji se nije upecao barem na jedan takav naslov. Ja jesam, više puta, iskreno priznajem. Mea culpa! Prije no što sam zaplovila vodama copywritinga bilo je to mnogo češće, a danas prepoznajem na kilometre takve naslove. Ipak ponekad svjesno podlegnem dobro sročenom naslovu. Nakon što otvorim link, znam da ću pronaći nešto što nema veze s naslovom koji me namamio i uvijek se slatko nasmijem pokušavajući proniknuti u glavu tvorca bombastičnog naslova koji obećaje, tvrdi, nagrađuje…
No, brz uspjeh obično se pretvori u još bržu propast. Mnogo je primjera za to. Čitatelji se nakon otvaranja linka i čitanja teksta često osjećaju prevarenima jer nisu dobili informaciju, znanje ili nagradu koja im se obećala te portali počinju gubiti na vjerodostojnosti, a lojalnost pratitelja jako brzo splasne.
Provjerene riječi i sintagme u clickbaitovima
Jonah Berger u knjizi “Zarazno ‒ zašto se stvari hvataju” objašnjava zašto je clickbait tako moćno sredstvo privlačenja pažnje na portalima, ali i u raznim marketinškim kampanjama. Tvorci začudnog, šokantnog, senzacionalističkog sadržaja optimiziraju naslove koji sugestivno tjeraju ljude da kliknu. To su izuzetno persuazivni naslovi, iako istovremeno lažni. Kratkoročno podižu profit, dugoročno slijede negativni učinci jer počivaju na principu zdrpi i briši ili obećanje, ludom radovanje.
Oni koji moraju zbog prirode posla raditi takve naslove najbolje znaju koje provjerene riječi, sintagme i rečenice koristiti:
- nevjerojatno otkriće
- jeste li čuli
- senzacionalno
- svjetsko čudo
- nećete vjerovati
- šok i nevjerica
- svijet je ostao u šoku
- da ti pamet stane…
Koliko god se trudili izbrisati s interneta ovaj oblik naslova, moramo biti svjesni da ih je bilo prije pojave interneta, da ih sada ima u izobilju, a isto tako da neće iščeznuti ni u budućnosti. Dok je ljudske znatiželje, uvijek će se moći iskorištavati rupe u tom području.
Clickbaitom se bavi i naša radionica copywritinga pa ako želiš saznati još više o tome ili naučiti pisati clickbait naslove, prijavi se.
COPYWRITER JE RIBAR ŠTO BACA CLICKBAIT UDICU SA SOČNIM MAMCEM U INTERNETSKO MORE.
NE NASJEDAJ NA NJEGOVE SENZACIONALISTIČKE FORE!
