BILJKIN OTAC VEDRAN GRIZBAHER, PROFESOR TALIJANSKOG JEZIKA IZ OSIJEKA, OSTAVIO JE SJAJ METROPOLE I VRATIO SE U RODNI KRAJ KAKO BI [PRO]ŽIVIO SVOJU RENESANSU. OBNOVIO JE TRADICIONALNU BARANJSKU KUĆU U PITORESKNOM SELU LUG I GOSTOLJUBIVO OTVORIO KAPIJU GOSTIMA ŽELJNIM PRAVOG ODMORA DALEKO OD BUKE I VREVE GRADA. ŠARMANTNA KUĆA VRLO BRZO ZAPELA JE ZA OKO BROJNIM POSJETITELJIMA I PREDSTAVNICIMA MEDIJA, ZBOG ČEGA JE PONIJELA LASKAVU TITULU “NAJBOLJE TRADICIJSKE KUĆE U HRVATSKOJ”.
S Vedranom sam se upoznala na poslu na kojem smo oboje plivali u vodama dentalnog turizma. Profesionalni putevi nakratko su nam se isprepleli kad sam ja odlazila, a on dolazio raditi u ordinaciju koja se bavila dovođenjem talijanskih pacijenata. Oboje smo veliki kreativci. Profesionalno smo radili svoj posao, ali onaj crv kreativnosti stalno je rovario negdje u nama. Nakon uvijek dinamičnog, ali često vrlo napornog i stresnog radnog dana, i jedno i drugo uranjalo bi u svoj hobi, u ono što nam najviše pruža zadovoljstvo – ja u pisanje, a Vedran u biljke i putovanja.
Osim dentalnog turizma, veže nas crta kreativnosti i hrabrost što smo odlučili svoj san pretvoriti u javu. Danas oboje živimo od onoga što najviše volimo raditi. Kako je Vedran svoju ljubav i pažnju prema biljkama pretvorio u brend i kako vas može inspirirati da i vi krenete u ostvarivanje svojih snova, saznajte u intervjuu.
Biljkin otac Vedran Grizbaher otvara kapiju najbolje tradicionalne kuće u Hrvatskoj, Lug, Baranja; izvor fotografije: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Na 100 strana
Čime se sve, Vedrane, baviš u životu? Koliko funkcija/uloga obnašaš i koja ti je najdraža?
Trenutačno sam ipak većim dijelom posvećen radu u školi. Uz to, svakako najveći fokus dajem vođenju kuće za odmor. Kada sve to odradim, obavljam i ostale poslove kao što su prevođenje, poduke talijanskog jezika. Uz to, svakako mi je bitna i udruga Plantaža u kojoj sam tajnik i jedan od aktivnijih članova. Fokus su nam ekološke i kreativne teme na području Osijeka.
Novinarstvo sam ipak ostavio po strani, ali svakako ću pisati blog na svom webu, tako da ću se i na taj način kreativno izražavati.
Što se tiče posla turističkog vodiča, njime sam se bavio u Zagrebu. Premda imam položeno i za Osijek, nisam se još stigao detaljno pripremiti kako bih mogao odrađivati ture i po Slavoniji i Baranji.
Biljkin otac Vedran Grizbaher; izvor fotografije: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Vrijedno iskustvo dentalnog turizma prelilo se u ruralni turizam
Godinama si živio u Zagrebu i radio u dentalnom turizmu. U tom su nam se svijetu životi nakratko dodirnuli. Kad si i zašto donio odluku o povratku u rodni kraj? Što je tomu presudilo?
Iako je taj posao obilježio jedan dio mog života, svakako je došlo do zasićenja. Ipak zadnji čavao odradila je korona koja je na duže vrijeme prekinula sve veze s Italijom, a i u potresu je stradao stan u kojem sam živio, tako da je selidba bila neizbježna.
Možeš li neke stvari iz svijeta dentalnog turizma iskoristiti za sadašnje poslovanje? Ja uvijek nastojim iz prijašnjih iskustava izvući nešto korisno za sadašnjost i budućnost. Što je tebe naučio dentalni turizam i je li ti bio stresan i nekreativan taj dio poslovne karijere?
Svakako sam u tom poslu naučio komunikaciju s gostima i biti njima na raspolaganju maksimalno, a opet ne ulaziti u njihovu privatnost. Također i rješavanje delikatnih situacija, a ponekad i onih konfliktnih, ne bi mi trebali biti problem jer sam ih rješavao na dnevnoj bazi. Ipak, zasad imam samo riječi hvale za svoje goste.
Biljkin otac Vedran Grizbaher kao nastavnik talijanskog jezika
Radiš kao profesor talijanskog jezika u II. gimnaziji u Osijeku. Koristi li ti znanje odnosno tvoje drugo zanimanje ‒ profesor etnologije i kulturne antropologije ‒ u onome čime se danas baviš i, ako da, kako?
Tako je, primarno radim u II. gimnaziji u Osijeku, koju sam svojedobno i pohađao, te premda nisam mislio da će to biti posao kojim ću se nakon fakulteta baviti, sada mi je drago da su se karte tako posložile. Što se tiče znanja iz etnologije i kulturne antropologije, ono mi koristi tek indirektno. Etnologija mi je tu poveznica s tradicijom koju njegujem u sklopu kuće, a kulturna antropologija mi je dala dodatnu širinu kako bih mogao stvari sagledati iz više kutova i biti otvoreniji prema društvu.
Kuća Biljkinog oca, Lug, Baranja, izvor fotografije: privatna zbirka Vedran Grizbaher
Od novinara do intervjuirane osobe
Za koje portale pišeš?
Inače pišem za
Ziher.hr i
Glazba.hr, ali u zadnje vrijeme naprosto nemam vremena posvetiti se tome. Naprotiv,
sad sam ja većinom taj koji odgovara na intervjue.
Alter ego ‒ Biljkin otac Vedran Grizbaher
Tvoj alter ego ili možda tvoj pravi ego jest Biljkin otac? Kako ti je palo na pamet dati taj naziv svome brendu?
Biljkin otac nastao je tako što sam odlučio prestati “smarati” svoje pratitelje na primarnom Instagram profilu, a ponukan i time što su me i
Boyswithplants jednom prilikom podijelili. To mi je bio znak da trebam odvojiti taj segment svojih interesa i kreirati novi profil.
Biljkin otac je zapravo doslovni prijevod engleskog naziva za muškarce koji se bave biljkama
“plant daddy” koji sam mrvicu prilagodio.
Biljkin otac Vedran Grizbaher; izvor fotografije: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Otkud ljubav prema cvijeću? Imaš li neke najdraže biljke? Baviš li se cvijećem iz hobija ili je i taj dio postao dio poslovne priče?
Ljubav prema biljkama je uvijek bila tu negdje jer je mama cvjećarka i uživa u radu s biljkama pa sam uz nju i ja ponešto naučio. Također sam i u osnovnoj školi bio aktivan u malim ekolozima. Biljke su djelomično iz hobija prerasle i u poslovni dio priče jer sam počeo izrađivati i prodavati biljne terarije, a kasnije se sve to i prelilo na Kuću Biljkinog oca gdje uz unutarnje bilje, puno truda ulažem i u vanjske, ali i vrt.
Marketing na internetu
Imaš li svoju web-stranicu i zašto?
Web-stranica je u finalnoj fazi izrade, a svakako smatram da je neophodno imati je kako bi klijenti mogli lakše doći do informacija. Cilj mi je pisati i blogove kako bih na jednom mjestu imao sve.
Na kojim si društvenim mrežama aktivan poslovno?
Ima li tvoj brend slogan?
Slogan trenutno nemam, čekam da za neki kažem “to je to”, a nije mi se još dogodilo. Svakako ima još prostora u marketingu koji trenutno sam radim tako da propusta ima.
Kuća Biljkinog oca, Lug, Baranja; izvor fotografije: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Kuća Biljkinog oca
U pitoresknom selu Lug u Baranji oživio si na najljepši način jednu tradicionalnu baranjsku kuću. To je tvoja djedovina ili si kupio kuću pa se dao u preuređivanje? Kako si došao na ideju obnove stare rustikalne kuće i njezine transformacije u kuću za iznajmljivanje?
Kuća nije djedovina, nego sam je našao u oglasniku. U tom trenutku tražio sam za kupovinu stan u Zagrebu, a završio s kupovinom kuće u Baranji gdje novac svakako ima puno veću vrijednost. Kuća je već bila uređena i većim dijelom spremna za iznajmljivanje. Na nama je bilo napraviti vanjski facelift, uvesti grijanje te urediti okoliš koji je bio u poprilično lošem stanju. Naprosto, kad sam vidio slike kuće, znao sam da je želim i odmah sam uvidio potencijal.
Kuća Biljkinog oca, Lug, Baranja; izvor fotografije: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Svijet je postao globalno selo. S obzirom na to da se Kuća Biljkina oca ne nalazi na Jadranu, posjećuju li je samo domaći gosti ili ima i turista iz ostalih dijelova svijeta?
Zasad je
većina gostiju iz Hrvatske, ali prema
eVisitoru značajan je
porast i stranaca koji posjećuju Baranju. Najduže smo imali
goste iz Njemačke prošlog kolovoza koji su ostali puna dva tjedna. Tu su bili još i
gosti iz Nizozemske, Slovačke, Ukrajine, Srbije, Amerike i Australije.
Ruralni turizam i eventi
Služi li ti kuća samo za iznajmljivanje ili priređuješ u njoj i neke evente?
Želja mi je da se događaju i neki eventi, ali trenutačno nemam kapacitete da to sve sam osmišljavam i provodim. Kad se još malo umrežim, dapače. Zasad sam za tradicionalni
Paprikafest prošle godine otvorio vrata svoje kuće i napravio
event uz izložbu fotografija Baranje,
tečaj lončarstva i cirkuskih vještina te
prezentaciju domaćih proizvoda uz DJ-a.
Možeš li nam ispričati neku anegdotu vezanu za tvoj brend?
Uglavnom su ljudi malo zbunjeni tko je ta Biljka i tko je taj njezin otac i što ja imam s time.
Eventi u Kući Biljkinog oca, Lug, Baranja; izvor fotografija: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Biljkin otac Vedran Grizbaher o kreativnosti
Za sve ovo treba biti kreativan. Kako ti definiraš kreativnost i koliko ti je važna u životu?
Kreativnost je nešto što se od mene očekuje na svim poljima tako da i ne znam kako je to funkcionirati bez kreative. Čim se moram baviti nekom administracijom, gubim kompas. Svima nam je ljepše i zabavnije ako pustimo mašti na volju i to podijelimo i s drugima. Stoga, možda moje objave možda ne bi dobile zeleno svjetlo od neke marketinške agencije, ali ja to volim autentično tako da volim rizik.
Biljkin otac Vedran Grizbaher na PLANTaži
Što je PLANTaža i kako si se (s)našao u toj priči?
Udruga
PLANTaža jedna je od najaktivnijih udruga u Osijeku koja se bavi temama:
ekologije, održivog razvoja, kulture, umjetnostii još mnogo toga. Radimo sa svim dobnim skupinama, a glavni f
okus su nam mladi. Nije se bilo teško naći niti snaći u toj ulozi jer je
predsjednica udruge Darija Gabrić upravo nominirana za
Greenlidera, a i u udruzi je
inspirativna liderica od koje se može puno naučiti.
PLANTaža, tajnik Vedran Grizbaher; izvor fotografije: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Biljkin otac Vedran Grizbaher kao turistički vodič
Kako si postao licencirani turistički vodič?
Uvijek me interesirao taj posao, a u jednom trenutku mislio sam se tome u potpunosti posvetiti, tako da sam s tom namjerom i otvorio obrt. Korona i potres pomrsili su mi planove jer mi je baza trebala biti u Zagrebu, ali život me odveo u drugom smjeru. Imam položeno i za Slavoniju i Baranju, ali to je još uvijek na stand by dok ne nađem malo vremena i za to.
Kad hobi postane posao, čime se zabavlja Biljkin otac Vedran Grizbaher u slobodno vrijeme?
Dan ima samo 24 sata, pa objasni, molim te, kako ti stižeš obavljati toliko mnogo aktivnosti uz primarni posao profesora u gimnaziji? Imaš li pomoć sa strane?
Ne, imam supermoći.
Što radiš kad sve ovo ne radiš? Gdje te čovjek može naći? Čini mi se da si sve svoje ljubavi/hobije pretvorio u poslovnu priču.
Dobro ti se čini. Ipak volim ja i svoje slobodno vrijeme, a njega si najbolje priuštim ako otputujem negdje i znam da me nema pa sve obveze otkažem. Doduše, prošlog ljeta su mi i putovanja bila poslovnog tipa jer sam išao na
Erasmus+ projekte u
Španjolsku i
Grčku, ali Španjolsku sam si odlučio malo produžiti i uživati u toj divnoj zemlji.
Simbioza prirode i čovjekove kreativnosti u boci made by Vedran Grizbaher; izvor fotografije: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Planovi za budućnost
Imaš li u planu raditi kreativne ili edukativne radionice s biljkama?
Svakako sam čekao proljeće za tako nešto, ali sad su se i već počeli vikendi popunjavati pa moram balansirati s time, a u planu su mi i dodatni radovi u kući tako da će vjerojatno sve to biti nakon što i to riješim. Samim time popularizirao bih prostoriju koja bi mogla primiti i veći broj osoba. Trenutno mi je u fokusu radionica koju radim u školi gdje ću sa skupinom djece presađivati biljke i malo ih dovesti u red te ih tako naučiti osnovama.
Gdje se vidiš za 5 godina? Kakvi se nove ideje roje u glavi?
Da me je netko to pitao prije 5 godina, vrlo vjerojatno ništa od onog što trenutačno radim ne bih naveo. Upravo zbog tog mi je i teško dati neki konkretniji odgovor. Ipak, situacija je sada nešto drugačija tako da vjerujem da ću nastaviti razvijati Kuću Biljkinog oca i sve oko nje, a svakako se ne planiram maknuti od uloge nastavnika tako da vjerujem da će te dvije konstante ipak ostati prisutne i za 5 godina. Sve ostalo je podložno promjenama.
Biljkin otac Vedran Grizbaher; izvor fotografije: privatna zbirka Vedrana Grizbahera
Urbi et orbi
Kao što volim istaknuti, intervjue radim isključivo s kreativcima koji su na početku svoje poslovne ili osobne priče, s onima za koje mislim da imaju što pokazati i poručiti urbi et orbi, a Vedran je upravo jedan od njih. Zaljubljen u prirodu, s naglaskom na biljke, zaljubljen u putovanja i u romanski jezik, čovjek velikog srca koji rado volontira, čovjek koji prihvaća s poniznošću ono što mu sudbina servira i to polako planski pretvara u pozitivno.
Drži se onoga čega se svi trebamo držati, u svakom zlu treba (pro)naći ono dobro. Njegovo dobro čeka vas u Lugu i ugostit će vas na najljepši način. Dočekat će vas otvorene kapije, raširenih ruku prepoznatljivom baranjskom gostoljubivošću.
Poželite li uteći iz buke i vreve grada u kojoj često ne može čuti ni svoje vlastite misli, skrasite se na nekoliko dana na mirnom mjestu, u baranjskoj oazi okruženoj planski zasađenim biljkama, gdje ćete moći planirati do mile volje, ali i zatražiti koristan savjet od ljubaznog domaćina uvijek spremnog za razgovor. Ah, već sam i samu sebe uvjerila, već se vidim na ladanju u Kući Biljkinog oca!
KAD POMISLIŠ DA TE SUDBINA KRIVIM PUTEM VODI,
TRAŽI DOBRO I SVOJE POTENCIJALE OSLOBODI.
USPJEH STIŽE, SVE TI JE BLIŽE!
