Muči li vas pravopis naš svagdašnji? Bez obzira što sve manje pišemo, a sve više tipkamo, ono što objavljujemo na internetu (portalima, društvenim mrežama, blogovima) ostaje kao digitalni zapis, koji se, srećom, može i izmijeniti. Nitko ne voli čuti da je nepismen. Tekstopisci su osobito tašti, ali većina bi zaista trebala zaviriti u pravopis prije no što objave neki tekst. Nažalost, to je činjenica! Svi griješimo. Onima koji mnogo pišu svaki dan potkradaju se pogreške katkad u žurbi, a katkad iz neznanja.
Kome je namijenjen ovaj blog o pravopisu?
Svima koji pišu – profesionalnim piscima i amaterima!
Dobro došli na blog:
- književnici
- copywriteri
- content writeri
- ghostwriteri
- svi koji radite u administraciji i šaljete dopise poštom, dostavnom službom ili e-mailom
- PR stručnjaci
- glasnogovornici
- javni govornici
- novinari
- voditelji
- učitelji/profesori
- studenti, srednjoškolci, osnovnoškolci 7. i 8. razreda
- svi ostali koji želite poboljšati svoju pismenost.
Tko radi taj i griješi. Tko piše taj i griješi. Nema nepogrešivih. Vrlo često se događa da nešto kroz život pogrešno zapamtimo, pa tvrdoglavo uvjeravamo druge da je ispravno kako mi govorimo/pišemo, a zapravo nismo u pravu. Srećom, danas postoje online alati za provjeru pravopisa i gramatike. Iako, preporučujemo da uz sebe imate ukoričeni pravopis i gramatiku. Nikad se ne zna kad će nestati veza s internetom tamo gdje se nalazite.
Često (za)virim u pravopis, a pošto su me posljednjih godina pratile neke jezične nedoumice, jedva sam dočekala priliku da se u Centru za kreativno pisanje oformi radionica lekture. Bila sam u prvoj generaciji kod izvrsne lektorice i predavačice Marine Negotić. Radionica se odvijala online, no tako je odlično koncipirana da se nedostatak živog kontakta nije ni osjetio. Ako se ozbiljnije želite baviti pisanjem, a možda i samom lekturom (vraški zahtjevno zanimanje!), upišite radionicu lekture.
Što je pravopis?
Po definiciju nisam zavirila u pravopise, jer nažalost, u Hrvatskoj ni po tom pitanju nismo jednoglasni. Karma našeg naroda je da smo u svemu podijeljeni. Zašto bi pravopis bio iznimka!? Ono što je važno za nas koji pišemo jest strogo pridržavanje jednog pravopisa. Jezikoslovci preporučuju da izbjegavate skakanje s jednog na drugi kao s cvijeta na cvijet.
Hrvatska enciklopedija definira pravopis kao način na koji se grafički znakovi, a pritom se misli na slova i interpunkciju, upotrebljavaju za pisanje nekog jezika, odnosno kao „skup pravila što vrijede za grafiju kojega jezika”. Drugi naziv za pravopis je ortografija, a porijeklo vuče iz grčkog jezika ‒ ὀρϑογραφία.
Pravopis u širem shvaćanju samog pojma, mnogi podrazumijevaju kao sustav pravila kojima se određuje način izražavanja u pismu, odnosno pravilno pisanje uopće.
Dakle, pravopis obuhvaća:
- način na koji se pišu glasovi
- upotrebu interpunkcijskih znakova: točka (.), upitnik (?), uskličnik (!), zarez (,), dvotočka (:),točka-zarez (;), apostrof (‘), crta (‒), crtica/spojnica (-), navodnici (), polunavodnici (”), zagrade (()), kosa crta (/), navodnici („…” i »…«) višetočje (…).
Pravopis o interpunkcijskim znakovima
Interpunkcijski znakovi služe za:
- rastavljanje rečenica i njihovih dijelova
- ostale pravopisne potrebe (označavanje rednoga broja, polusloženica, točnoga navođenja tuđega teksta i sl.).
U domenu pravopisa spadaju i:
- pisanje velikih i malih slova
- sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi
- pisanje riječi iz stranih jezika…
Svaki jezik ima svoj pravopis i svoja pravila. Tako je npr. njemački jezik jedinstven po tome što njegov pravopis propisuje da se baš sve imenice pišu velikim slovom bez obzira bile one vlastite ili opće.
Pravopis i muke po hrvatskom pravopisu
U pravopisu nekog jezika uglavnom se ne primjenjuje samo jedno načelo, nego se više njih kombinira. U tom slučaju pravopis se naziva po načelu koje je dominantno u određenom jeziku.
Takav je slučaj i s hrvatskim pravopisom, koji nazivamo fonološkim, no on je to samo u okviru jedne riječi i to ne uvijek. Naime, u našem su jeziku dopuštena:
- pojedinačna odstupanja
- sustavna odstupanja.
Upravo zbog odstupanja griješimo. Zašto učestalo radimo pravopisne pogreške u hrvatskom jeziku? Razlog je taj što se glasovne promjene, koje u govoru nastaju među riječima, ne odražavaju i u pismu. Drugim riječima, te se riječi ne pišu po fonološkom načelu. Dat ću vam dva primjera: piše se s čovjekom, a izgovara ščovjekom, piše se kod kuće, a izgovara kotkuće.
Jezikoslovci smatraju da je zato ispravnije hrvatski pravopis nazivati fonološko-morfonološkim pravopisom.
Hašek je majstor za pravopis!
Jedan od najkorištenijih online alata za provjeru teksta na hrvatskom jeziku jest popularni Hašek iliti Ispravi.me. Za one koji se još nisu susreli s ovim korisnim alatom, a imaju poteškoća u pisanju, toplo preporučujem da isprobate to malo pravopisno čudo za ispravljanje pravopisnih pogrešaka u hrvatskom jeziku. Temelj mu je Hrvatski akademski spelling checker, poznatiji pod nazivom Hascheck, odnosno Hašek.
Ovaj alat nije novost na internetu. Jedan je od prvih domaćih internetskih pravopisnih korektora. Autori su FER-ovci, a oni ga službeno, kako i dolikuje ovom jezičnom ispravljaču, nazivaju strojnim provjernikom. 😉 Upravo se ove godine obilježava trideseta obljetnica.
Zanimljivost je da se prve 22 godine nazivao prema akronimu Hrvatskog akademskog spelling checkera– Haschecka(čita se “Hašek”). Rijetko tko s kim razgovaram i tko koristi Ispravi.me koristi novi naziv. Hašek je zaživio među korisnicima. Svjetlo dana preko javne objave Hašek je ugledao 21. ožujka 1994. godine, ali se tada koristio putem elektroničke pošte. Velik je put ovaj alat prevalio do današnjeg izgleda i načina korištenja. Uvođeni su noviteti i razna poboljšanja. Svoje web-sučelje dobio je 2003. godine.
Popularnost Hašeka doma, u regiji i svijetu
Ispravi.me je najpopularniji popularan među pripadnicima Z generacije i milenijalcima, generacijama koje najviše koriste digitalnu tehnologiju. To potvrđuje i najveći postotak mlađih od 34 godine, njih 40 % koji ga koriste. Blogeri koji imaju zanimljive ideje, a čije pisanje nije zavidnom nivou, koriste ispravi.me, potom studenti za pisanje seminarskih i završnih radova. Poslovna korespondencija ne bi trebala izići iz tvrtke dok se ne provjeri pravopis u e-pošti. To mnogo govori o ugledu i ozbiljnosti tvrtke u odnosima s klijentima. Preporuka je da to čine i državne i gradske institucije ako više nemaju lektora zbog rezanja troškova.
Analiza 2022. pokazuje 450 tisuća korisnika iz više od 130 zemalja. Obradilo se nevjerojatnih 8 milijuna tekstova, 83 % iz Hrvatske, a ostati postoci razdijelili su najviše na BiH i Njemačku. Već se godinama Hašek koristi najviše radnim danima i to u uredovno vrijeme od 9:00 do 15:00, što je i očekivano. Budući da se na internet najviše dolazi preko mobilnih uređaja, očekivali bismo da će i na ispravi.me najviši postotak dolazaka biti upravo tim putem, ali nije tako. S obzirom na to da se provjeravaju uglavnom duži tekstovi kao što su diplomski, doktorski i seminarski radovi, kolumne ili blogovi, njih je ipak lakše pisati, intervenirati u sam tekst i ispravljati ga koristeći tipkovnicu, miš i stolno računalo ili laptop. To je sasvim logičan razlog zašto se Hašek koristi najviše sa stolnog računala.
Pogledajmo rezultate korištenja Hašeka u 2023. godini!
- Više od 600 tisuća korisnika, što je za 150 tisuća više nego 2022. godine.
- Obrađeno 7,45 milijuna tekstova.
- Obrađeno 1,74 milijarde riječi, što je u prosjeku 234 riječi po tekstu.
- Pronađeno je 4,86 milijuna različitih pravopisnih pogrešaka.
Uvidom u Google Analytics Ispravi.me naviše se koristi u Hrvatskoj:
- više od 85 % korisnika iz Hrvatske
- 7 % iz Bosne i Hercegovine
- 1 % korisnika iz Njemačke, Srbije, Austrije i Slovenije.
Još uvijek je najviše korisnika u dobnoj skupini od 25 do 35 godina (jedna četvrtina), no ipak se dogodila jedna značajna promjena. U 2023. najmanje je korisnika mlađih od 24 godine, tek 10 %.
Koje su najveće prednosti Ispravi.me?
Osim ispravljanja pogrešaka, što omogućuje da predate ili javno objavite pravopisno korektan tekst u offline (knjige, časopisi, brošure) i online medijima (internet), velika prednost je i to što uz ovaj alat štedite dragocjeno vrijeme. Pregledavanje ukoričenog pravopisa ili konzultacije s lektorom iziskuju određeno vrijeme, osobito ako niste sigurni koji pravopis koristiti.
Sveukupno, statistika/analitika kaže da je do danas Ispravi.me obradio:
- gotovo 63 milijuna tekstova
- više od 16 milijardi riječi
- uštedio više od 15,5 tisuća radnih godina sričućeg čitanja teksta.
Preračunavanjem podataka iz prošle godine, FER-ovci su došli do fenomenalnih rezultata. Automatskom provjerom pravopisa 7,3 milijuna kartica korisnicima ušteđeno je 363 tisuće radnih dana, tj. ukupno gotovo 1700 radnih godina, uzimajući u obzir da je riječ o 20 kartica teksta na dan i osmosatno radno vrijeme. Analitika je precizna. Sustav se redovito ažurira i dodaju se nove funkcionalnosti koje znatno popravljaju korisničko iskustvo.
Prošlogodišnjim je korisnicima Ispravi.me uštedio 3 tisuće radnih godina sričućeg čitanja.
Još bolje uočavanje pravopisnih pogrešaka uz nove funkcionalnosti?
Iz godine u godinu Ispravi.me poboljšava korisničko iskustvo unoseći nove funkcionalnosti.
U 2023. godini napravljene su sljedeće velike promjene:
- novo sučelje za ispravke
- utrostručena brzina odgovora (zahvaljujući iznova napisanom dijelu programskog koda na poslužiteljskoj strani)
- prepoznavanje ispravnog oblika pisanja datuma (s razmakom iza točke i nazivom mjeseca u genitivu)
- dodavanje razmaka između broja i mjerne jedinice ili naziva valute
- provjera pisanja rednih brojeva (npr. ispravljanje “1-og” ili “3-eg”, “1940-tih” ili “1000-ih”)
- ispravljanje parova “tokom/tijekom”
- “budući/budući da”
- “zahtjeva/zahtijeva”
- ispravci suvišnih razmaka ispred znakova interpunkcije
- ispravci iza otvorenih ili ispred zatvorenih zagrada.
U planu su i nova poboljšanja koja se najviše temelje na n-gramskom modelu hrvatskoga jezika. N-gramski model našeg jezika gradi se u sklopu usluge provjere pravopisa. Mjereno na osnovi pojavnica, taj sustav višestruko nadmašuje opseg svih knjiga na hrvatskom jeziku, pazite sad ovo ‒ od Gutenberga do današnjih dana!
Najčešće pravopisne pogreške u Hrvata prema višegodišnjoj analitici
Koliko smo pismeni prema višegodišnjoj FER-ovoj statistici podataka s Ispravi.me?
Analiza višegodišnjih zapisa o ispravcima koje korisnici izabiru od ponuđenih opcija (preko 33 milijuna pogrešaka i ispravaka) pokazala je sljedeće:
- 18,3 % svih pogrešaka posljedica je nekorištenja dijakritika. To ne bismo trebali smatrati pravopisnom pogreškom, već pripisati želji za brzim pisanjem, posebno na pametnim telefonima.
- 7 % svih pogrešaka posljedica je pogrešnog pisanja “je” umjesto “ije”
- 6,3 % svih pogrešaka posljedica je pogrešnog pisanja “č” umjesto “ć”
- 5,4 % svih pogrešaka predstavlja pogrešno pisanje prijedloga “sa” umjesto “s”
- 5 % svih pogrešaka predstavlja pogrešno pisanje “ije” umjesto “je”
- 3,4 % svih pogrešaka predstavlja pogrešno pisanje “ć” umjesto “č”
- 0,4 % pogrešaka pisanja “s” umjesto “sa“.
Pronađeno je 4,86 milijuna različitih pogrešaka, koje su se pojavile 30,32 milijuna puta. U prosjeku na svakih 60-ak ispravnih riječi dolazi jedna pogrešna. Očito da Hrvati nisu baš najpismeniji narod na svijetu.
Hajdemo pogledati koje su to najučestalije pravopisne pogreške na ispravi.me!
Pravopisne pogreške u 2023. na ispravi.me
I dalje je vodeća problematika slijedeći-sljedeći. Korisnici mahom griješe kada za nešto što je iduće po redu napišu slijedeće. Dakle, pravilno je sljedeće. Slijedeći je glagolski prilog koji označava da se nekoga prati, npr. slijedeći ga u stopu, policajac je otkrio gdje mu je skrovište.
- riješenje ‒ rješenje
- promjeniti ‒ promijeniti
- mogučnost ‒ mogućnost
- če/čemo ‒ će/ćemo
- već ‒ već
- svo ‒ sve
- niko ‒ nitko
- šta ‒ što
- vjerovatno ‒ vjerojatno
- projekat ‒ projekt
- nebi ‒ ne bi
- neznam ‒ ne znam
- samnom ‒ sa mnom
Očekivano, 10 % najčešćih pogrešnih riječi pojavljuje se u gotovo polovici svih pronađenih pogrešaka.
Ispravlja li Hašek samo pravopisne pogreške?
Ispravi.me ispravlja:
- klasične zatipke
- gramatičke pogreške
- stilske pogreške.
300 tisuća pogrešaka pojavilo se 3,2 milijuna puta.
Najčešće su:
- s obzirom ‒ s obzirom na to da
- na taj način ‒ tako
- na način da ‒ tako da
- zajedno s ‒ najčešće je dovoljno samo s
- iz razloga što ‒ zato što
- nismo u mogućnosti ‒ ne možemo
- ukoliko bez utoliko – ako ili ukoliko… utoliko
- biti će ‒ bit će
- s ‒ sa ispred riječi koje počinju sa s, š, z, ž ili bilo kojim suglasnikom, ako su iza njega slijede s, z, š, ž (npr. sa Ksenijom, sa psom, sa pšenicom, itd.), ispred osobne zamjenice prvog lica jednine u instrumentalu (sa mnom)
- da li ‒ je li.
Pravopisne pogreške ogledalo su pismenosti autora teksta. Ne biste voljeli da vam tekst vrvi pogreškama, zar ne? Tu i tamo se koja potkrade, ali važno je da je uočite, prepoznate, osvijestite i promijeniti. Dok smo živi, učimo. Uz Ispravi.me manje se s pisanjem mučimo.
